04.02.2012 god,u 18.30h dobili smo dojavu iz uprave Elektroprivrede BiH iz Sarajeva od g.Almira Svrake da na hidroelektrani Salakovac postoji krizna situacija.
Osoblje hidroelektrane je zatočeno napadanim snijegom i nestaje im hrane. Među njima je i imaju osoba koja boluje od dijabetesa sa istrošenom zalihom lijekova.Obzirom na kriznu situaciju u cijelom gradu,ekipe su već bile angažirane na terenu,uspjevamo skupiti tim od 7 ljudi (Oliver Dujmović,,Vedran Dujmović,Damir Biloš,Mihovil Čuljak,Zdenko Marić HGSS i Smir Repeša i Esad Humo iz ISS-a),te sa dva vozila Nisan patrol sa lancima na svim gumama krećemo prema Salakovcu.Prethodno smo kupili potrebnu hranu i lijekove za ponijeti dežurnoj posadi brane.
Puna dva sata je trajalo probijanje iz grada jer smo morali uklanjati vozila zaglavljena u snijegu koja su nam priječila prolaz.
U Salakovcu nas je dočekao Mumin Kuko koji nam je bio kontakt osoba i vodič do brane.
Vozila smo ostavili na M17 i po dubokom snijegu se probili prvo do ulazne porte gdje smo zatekli stražara Beglerovića kojem smo uručili nešto hrane i lijekove za dijabetes,te smo nastavili probijanje do same brane i tu smo dežurnoj posadi predali hranu i dogovorili da stažaru na kruni brane dostavimo hranu i vodu okolo sa nivoa ceste M17,kako smo i uradili.
Zadatak smo potpuno obavili oko 2 sata iza ponoći te smo se uputili prema Drežnici i izvidili situaciju na magistralnom putu m17,koji još nije bio probijen do Drežnice.
U Mostar smo se vratili oko 4 sata ujutro-05.02.2012 god.
Zdenko Marić