U periodu od 15. do 23. rujna 2012. u Sežani (Republika Slovenija) održana je obuka za speleološko spašavanje. Obuka je dio DPPI SEE projekta za prevenciju katastrofa u Jugoistočnoj Europi, a organizira je Državna uprava za zaštitu i spašavanje Republike Slovenije u suradnji s Komisijom za speleospašavanje Republike Slovenije.
Već četvrtu godinu za redom, prvi put u Sloveniji, okupili su se sudionici sljedećih zemalja: Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Bugarske, Hrvatske , Rumunjske, Slovenije, Makedonije, Turske, Srbije i Francuske.
U tjedan dana intenzivnog rada devetnaest sudionika imalo je priliku raditi s najboljim slovenskim i francuskim instruktorima speleolološkog spašavanja.
Budući da litice, špilje i kanjoni predstavljaju velik udio u topografiji Zapadnog Balkana, veoma je bitno obučavanje što većeg broja spašavatelja koji će biti specijalizirani za rad u uskom i zatvorenom prostoru. Speleološke nesreće klasificiraju se kao najteže jer akcije spašavanja zahtijevaju mnogobrojan tim vrhunskih speleologa s besprijekornim tehničkim znanjem i iskustvom. BiH je izrazito perspektivno područje s velikim speleološkim potencijalom. Dokaz ove tvrdnje su pećine Bijambare i špilja Vjetrenica, koje iz godine u godinu bilježe sve više posjeta. Kako se do sad na ovom području radilo vrlo malo, za očekivati je da će se u skoroj budućnosti dogoditi značajna otkrića speleoloških objekata. Zbog specifičnosti speleoloških objekata akcije spašavanja znaju trajati i po par dana, a poznavanje ovih tehnika može spasiti život, ali i spriječiti daljnje ozljede unesrećenog prilikom zahtijevnih i veoma rizičnih spašavanja. Zbog toga je vrlo važno postići kompatibilnost sa spasilačkim službama u regionu da ukoliko bi se dogodila nesreća, u bilo kojoj od zemalja, zajednički možemo djelovati i uraditi najbolje moguće za unesrećene.
Premda su do sad uložena značajna financijska sredstva na obuke i nabavku najosnovnije opreme od strane članova i prijatelja HGSS-a, sustav spašavanja s nepristupačnih područja je nemoguće uspostaviti bez Civilne zaštite. Prednosti sustava poput HGSS-ovog su u tome da imate volontersku jedinicu koja na profesionalan način rješava zadatke, a financijska sredstva koja su potreba svode se na nabavku opreme i ulaganje u obuke. Pred nama je puno posla u stvaranju kvalitetnog sustava zatite i spašavanja na nepristupačnim terenima i samo se možemo nadati da će nadležne institucije prepoznati uloženi trud i energiju od strane naše i ostalih spasilačkih organizacija, te svojom podrškom omogućiti da stanemo uz rame zemljama regiona u kojima je zaštita ljudskih života od presudne važnosti za državu.
Osim predstavnika HGSS-a Ivana Skaramuce na obuci su sudjelovali i članovi drugih spasilačkih timova iz BiH:
Jadran Ombašić, član „Kuba Spasavalaca 2000“, Sarajevo
Kiloš Jakić, član „Spasilačkog kluba Wolf“
Aleksandar Pegan, član Speleološkog kluba „Ponir“, Banja Luka
